20. rujna 2011.

Tko to skida kukuruz?

Ovaj članak u današnjem Večernjem listu ponukao me da se zapitam je li se nešto promijenilo u hrvatskom jeziku, a da ja to nisam primijetila, ili je jednostavno postalo normalno da danas piše tko god što god i kako god hoće, pa bio on anonimni bloger ili nekad ugledni dnevni list. Jedne dnevne novine danas su objavile članak naslovljen: Kukuruz već sazrio, s polja ga skidaju mjesec dana prije vremena (link na članak)


Žao mi je poljoprivrednika, žao mi je što im je suša smanjila prinos, no nije mi jasno kada se to kukuruz počeo skidati? U moje vrijeme se, naime, kukuruz brao. I kao da nije bilo dosta napisati u naslovu da kukuruz skidaju, moralo se isto ponoviti i u 'leadu': "Kukuruz sa slavonskih polja već se skida, mjesec dana prije uobičajenog".

Da je riječ o citatu u kojem poljoprivrednik koristi svoj lokalni govor, u kojem je možda uobičajeno reći da se kukuruz skida, ja ne bih ništa rekla. Ali malo niže u citatu i poljoprivrednik govori o berbi kukuruza, a ne o skidanju.

18. rujna 2011.

Zanimljivi oglasi

Prvi je za učitelja/icu hrvatskog jezika u jednoj osnovnoj školi - crvenom bojom ističem posebne uvjete jer ovaj poslodavac zbilja želi biti siguran da će njegov novi zaposlenik ako ne već znati, a ono barem poznavati hrvatski jezik i latinično pismo:

U drugom se oglasu traži lektor/korektor hrvatskog jezika, ali njima je pak uvjet da kandidat ima diplomu profesora engleskog jezika i književnosti. Hrvatski je na visokom drugom mjestu, odmah iza engleskog, i to još začinjen tipfelerom - piše "hrvatskoj jezika" umjesto hrvatskog jezika (ovo je pak dokaz da je i poslodavcu i objavljivaču oglasa potreban lektor/korektor):

14. rujna 2011.

Vršidba

Čuvajte se "lektora" koji "vrše lekturu" jer takvi vjerojatno ne čitaju nego "vrše čitanje", ne uče nego "vrše učenje", ne spavaju nego "vrše spavanje"...

S obzirom na obzir

Prečesto danas u medijima možemo čuti kako netko nešto govori "obzirom na nešto", "budući je ovo" i tako svakome tko je iole pismeniji izaziva bolni grč na licu.
U slučaju da ni vi još niste posve sigurni kako bi se trebalo postaviti u navedenoj situaciji, nakon čitanja ovog teksta bit će vam sve kristalno jasno.
Dakle, standardnom jeziku pripada samo veznički skup s obzirom na to da ili s obzirom na nešto, a ne "s obzirom da", "obzirom da" ili samo "obzirom". Isto je i s pridjevom budući koji mnogi često zloupotrebljavaju u funkciji veznika, primjerice u izrazima poput "budući je kasno...". Pravilno bi bilo reći "budući da je kasno, idem spavati".

15. lipnja 2011.

Google translator

Ponekad zna biti i koristan, naročito kad nam treba prijevod samo jedne riječi, ali u načelu Googleov prevoditelj većini internetskih korisnika uglavnom služi za zabavu i nasmijavanje.
Pogledajte, primjerice, ovaj prijevod:




Možemo li ovo nazvati ozbiljnim prijevodom? Svaka čast napretku tehnologije, ali strojevi u nekim stvarima jednostavno još nisu dorasli ljudima.

I kao što sve nas nasmijavaju 'prijevodi' obavljeni uz pomoć Googleovog prevoditelja, tako nas lektore nerijetko nasmijava 'lektura' obavljena spelling checkerom odnosno "alatom za provjeru pravopisa".

19. ožujka 2010.

Zloupotreba spojnice

Pogledajte ovu sličicu koja je preuzeta sa stranice trgovačkog centra. Zaokružila sam crvenom olovkom dijelove o kojima će danas biti riječi u ovom tekstu:

Uopće me ne zanima tko je vlasnik ovog centra niti tko im uređuje stranicu, ali me zbilja vrijeđa kad napišu WESTGATE-a, WESTGATE-u, i tako pet puta na prostoru veličine 10 četvornih centimetara. Njihova se reklama s istom tom pogreškom danas pojavila na naslovnici dnevnih novina otisnuta žarkocrvenom bojom.

Znam da je riječ o reklami i znam da uredništvo ne može utjecati na umotvorinu marketinških stručnjaka i ljudi koji su ih platili, no rastužuje me pomisao na to koliko će čitatelja tu pogrešku prihvatiti kao ispravo pisanje „jer tako piše u novinama“.

Mene zanima koji je majstor prvi došao na ideju da između imenice i padežnog nastavka ubaci spojnicu. Ako je slijedio pravopisnu logiku da se to radi sa složenim kraticama nastalima od prvih slova višečlanih naziva država, poduzeća, stranaka, udruga, časopisa ili pak od prvih slova svakoga člana izraza koji se krati (UN-a, HTZ-a, HDZ-a, HSLS-a, HV-a...), koja ga je logika navela na to da imenicu izjednači s kraticom?  

Na žalost, sve je više takvih primjera. Svakodnevno radim s takvim tekstovima i, vjerujte, nije nimalo zabavno. Mogu se ja polomiti od objašnjavanja nečega što se inače uči u nižim razredima osnovne škole, ali uzalud mi trud kad su ljudi svakodnevno izloženi agresivnim protupravopisnim napadima sa svih strana.

No, da ne bude sve crno, dala sam si truda i na stranicama nekih drugih trgovačkih centara našla nazive u padežu bez spojnice kao pozitivan primjer (zažmirit ćemo na engleske nazive). Hvala im što nisu zloupotrijebili spojnicu :-)


22. veljače 2010.

Zbog ili radi

Tu ne bi trebalo biti dvojbe. Zbog i radi imaju različito značenje.
Prije par mjeseci lektorirala sam zbornik radova čiji je urednik nešto bio načuo o razlici između tih dviju riječi, pa mi je odlučio napraviti 'uslugu' i prije slanja na lekturu uz pomoć naredbe "Find-Replace" u Wordu svaku riječ 'radi' promijenio u 'zbog'.
Tako sam imala rečenice u kojima je netko "izgzbogo" nešto, pa je netko drugi "gzbogo" i meni nije bilo jasno tko je tu lud sve dok nisam čitala odlomak o "zbogo" emisiji na "zbogopostaji" u kojem mi je postalo jasno što se zapravo dogodilo.
Nije meni dosadno, zar ne?

Dakle, ako vas ikad uhvati dvojba između 'zbog' i 'radi', sjetite se da je razlika između njih u tome što 'zbog' označava uzrok, a 'radi' namjeru.
Primjerice, liječniku idemo zbog bolesti, radi liječenja.

Druga važna pouka glasi: Nikad nemojte koristiti naredbu "Find-Replace" ako niste sigurni da znate što radite :)